FORD, Glenn

FORD, Glenn (pr. ime Gwyllyn Samuel Newton Ford), am. filmski, kazališni i tv-glumac kan. podrijetla (Québec, 1. V 1916). Sin željezničara; u SAD od 8. godine. Za glumu se zainteresirao u srednjoj školi u Santa Moniki, a završivši je profesionalizirao se, igrajući uglavnom sporedne uloge u raznim kaz. trupama am. Zapadne obale. God. 1939. potpisuje dugoročni ugovor s kompanijom Columbia te počinje igrati na filmu, a poč. 40-ih godina i na Broadwayu. Njegov glum. uspon prekida izbijanje II svj. rata, za kojeg služi u mornaričkoj pješadiji. U krug vrhunskih am. muških zvijezda probija se ubrzo nakon rata igrajući, zahvaljujući svome ljepuškastu izgledu, uloge ljubavnikâ: mlada probisvijeta koji snalažljivošću postaje šefom kockarnice u Gildi (Ch. Vidor, 1946), uz R. Hayworth, te momka za kojeg se otimaju dvije ljubomorne sestre u Ukradenom životu (C. Bernhardt, 1946), uz B. Davis. U kasnijim ulogama, igrajući najčešće u žanrovski čvrsto izgrađenim djelima, tu prvotnu dimenziju svoga glum. lika obogaćuje »muževnim« karakteristikama, npr. kao detektiv u krim. filmu Velika hajka (F. Lang, 1953) te u vesternima — kao ciničan razbojnik kojeg šerif sprovodi u zatvor u filmu U 3'10 za Yumu (D. Daves, 1957) i nepopustljiv, čak brutalan stočarski trgovac u Kauboju (D. Daves, 1957). S vremenom je stekao sposobnost interpretacije različitih uloga — od dramskih (npr. glumeći supruga koji ženu prisiljava na suučesništvo u ubojstvu čovjeka za kojeg sumnja da joj je ljubavnik u Ljudskoj žudnji, 1954, F. Langa, ili nastavnika koji nakon mnogih neprilika ipak uspijeva steći povjerenje razreda huliganâ u Džungli na školskoj tabli, 1955, R. Brooksa) do komičnih (npr. kao udovac kojega mali sin pokušava zainteresirati za žene u Udvaranju Eddiejeva oca, 1962, V. Minnelija). Često igra i na televiziji (s osobitim uspjehom u tv-seriji Cadeova oblast, 1971/72). Do 1983. snimio je ukupno oko 80 filmova.

Ostale važnije uloge: Dama u pitanju (Ch. Vidor, 1940); Tako završava naša noć (J. Cromwell, 1941); Texas (G. Marshall, 1941); Desperadosi (Ch. Vidor, 1943); Viteško putovanje (W. A. Wellman, 1946); Carmenine ljubavi (Ch. Vidor, 1948); Čovjek iz Colorada (H. Levin, 1949); Bijeli toranj (T. Tetzlaff, 1950); Tajna robijaša Lakea (M. Gordon, 1951); Mladić s idejama (M. Leisen, 1952); Slučaj na Trinidadu (V. Sherman, 1952); Teror u vlaku (T. Tetzlaff, 1953); Pljačkaši sunca (J. Farrow, 1953); Čovjek iz Alama (B. Boetticher, 1953); Sastanak u Hondurasu (J. Tourneur, 1953); Dolina osvete (R. Maté, 1955); Prekinuta melodija (C. Bernhardt, 1955); Proces (M. Robson, 1955); Nepoznati je došao (D. Daves, 1956); Čajana na augustovskoj mjesečini (Da. Mann, 1956); Najbrži revolveraš na svijetu (R. Rouse, 1956); Ne prilazi vodi (Ch. Walters, 1957); Ovčar (G. Marshall, 1958); Imitacija generala (G. Marshall, 1958); Počelo je s poljupcem (G. Marshall, 1959); Cimarron (A. Mann, 1960); Šešir pun čudâ (F. Capra, 1961); Četiri jahača Apokalipse (V. Minnelli, 1961); Operacija Teror (B. Edwards, 1962); Napredovanje u pozadinu (G. Marshall, 1964); Drago srce (De. Mann, 1964); Lutalice (B. Kennedy 1965); Gori li Pariz? (R. Clément, 1966); Zamka novca (B. Kennedy, 1966); Revolveraš s Crvene rijeke (R. Thorpe, 1967); Vrijeme za ubijanje (Ph. Karlson, 1967); Santee (G. Nelson, 1972); Bitka za Midway (J. Smight, 1976); Superman (R. Donner, 1978); Virus (K. Fukasaku, 1980); Sretan mi rođendan (J. L. Thompson, 1981).